06 jun Pregled normativnog okvira izbornog procesa u Crnoj Gori

U susret predstojećim parlamentarnim izborima u Crnoj Gori vršimo pregled zakonskog uređenja izbornog procesa u Crnoj Gori.

Normativni okvir izbornog procesa u našoj zemlji propisan je USTAVOM CRNE GORE (“Sl. list CG”, br. 1/2007 i 38/2013 – Amandmani I-XVI) i odredbama ZAKONA O IZBORU ODBORNIKA I POSLANIKA (“Sl. list RCG”, br. 16/2000 – prečišćeni tekst, 9/2001, 41/2002, 46/2002, 45/2004 – odluka US, 48/2006, 56/2006 – odluka US i “Sl. list CG”, br. 46/2011, 14/2014, 47/2014 – odluka US, 12/2016 – odluka US, 60/2017 – odluka US, 10/2018 – odluka US i 109/2020 – odluka US). Aktuelni zakonski propisi, kojima je ova oblast regulisana, dominantno su usmjeri  organizovanje transparentne i demokratske izbore.

Zakon o izboru odbornika i poslanika propisuje da pravo da  poslanike biraju i pravo da budu birani  za i poslanika imaju građani koji imaju crnogorsko državljanstvo i koji su upisani u birački spisak u skladu sa zakonom kojim se uređuje birački spisak, na osnovu opšteg i jednakog biračkog prava, na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasanjem.

Biračko pravo, obuhvata prava birača: da biraju i da budu birani; da kandiduju i da budu kandidovani; da odlučuju o predloženim kandidatima i izbornim listama; da kandidatima javno postavljaju pitanja; da budu pravovremeno, istinito, potpuno i objektivno informisani o programima i aktivnostima podnosilaca izbornih lista i o kandidatima sa tih lista, kao i da raspolažu drugim pravima koja su predviđena Zakonom o izboru odbornika i poslanika.

Važno je istaći da  niko nije ovlašćen, po bilo kom osnovu, pozvati birača na odgovornost zbog glasanja, niti od njega tražiti da kaže za koga je glasao ili zašto nije glasao.

Parlamentarni izbori organizuju se kordinacijom organa na tri nivoa, odnosno aktivnim učešćem  Državne izborne komisija (DIK),  Opštinske izborne komisije i imenovanih biračkih odbora. Zakonom o izboru odbornika i poslanika, državnoj izbornoj komisiji propisana su brojna ovlašćenja u pogledu organizacije, rukovođenja i kontrole izbornog procesa, uz obavezu da članovi DIK-a povjerene poslove obavljaju profesionalno, transparentno i nepristrasno u korist svih građana.

Poslanik se bira  u izbornoj jedinici na osnovu liste političke partije (stranačka izborna lista), koalicije političkih partija (koaliciona izborna lista), odnosno grupe građana (izborna lista grupe građana).

Glasanje za izbor poslanika u Crnoj Gori odvija se na biračkim mjestima. Biračka mjesta određuje opštinska izborna komisija, na predlog organa nadležnog za vođenje biračkog spiska, najkasnije 20 dana prije dana održavanja izbora, a svako biračko mjesto određuje se za glasanje najviše do 1000 birača. Glasanje je tajno, a dužnost svakog biračkog odbora je da uredi biračko mjesto na način na koji se obezbjeđuje tajnost glasanja, u suprotnom, birački odbor se raspušta, a glasanje na tom biračkom mjestu ponavlja.

Svaki birač glasa lično  i u toku održavanja izbora može glasati samo jedanput, samo za jednu listu, zaokruživanjem iste na ovjerenom glasačkom listiću. Prilikom dolaska na biračko mjesto birač je dužan da preda ličnu kartu ili pasoš predsjedniku biračkog odbora. Predsjednik biračkog odbora elektronskom identifikacijom pronalazi birača u elektronskom i odštampanom izvodu iz biračkog spiska, birač se potpisuje na za to predviđenom mjestu na izvodu iz biračkog spiska, nakon čega birački odbor omogućava biraču da glasa. Uređaj za elektronsku identifikaciju prikazaće fotografiju birača na monitoru i odštampati papirni odrezak-potvrdu, koja sadrži ime i prezime, jmbg i redni broj birača koji je istovjetan onome u odštampanom biračkom spisku. Predsjednik i član biračkog odbora iz suprotne političke opcije (poštovanje pariteta vlast-opozicija) čitko i svojeručno će potpisati odštampani odrezak-potvrdu, koja će se potom čuvati zajedno sa glasačkim kuponom. Birač sam presavija popunjeni glasački listić tako da se ne vidi kako je glasao, a da pri tome ostane slobodan kontrolni kupon, nakon čega, držeći u ruci presavijeni glasački listić, odlazi do glasačke kutije i omogućava, žrijebom određenom članu biračkog odbora, da na perforiranom mjestu odvoji kontrolni kupon od glasačkog listića. Birač potom stavlja glasački listić u odgovarajuću glasačku kutiju i napušta biračko mjesto. Član biračkog odbora obavezan je da odvojene kontrolne kupone slaže po redosljedu serijskih brojeva i da ih čuva na način propisan pravilima koje donosi Državna izborna komisija. Birač koji zbog starosti, invalidnosti, bolničkog ili kućnog liječenja nije u mogućnosti da glasa na biračkom mjestu na kojem je upisan u izvod iz biračkog spiska, a želi da glasa, podnosi biračkom odboru, na propisanom obrascu, zahtjev za glasanje putem pisma.

U prostoriji za glasanje zabranjena je upotreba elektronskih uređaja za komunikaciju. Članovima biračkog odbora i licima koja prate rad organa za sprovođenje izbora za vrijeme glasanja zabranjeno je na biračkom mjestu vođenje bilo kakve evidencije o biračima koji su glasali, kao i korišćenje kopije biračkog spiska ili bilo koje druge pomoćne evidencije o biračima.
Ukoliko birač povrijedi tajnost glasanja na način što glasa javno izvan prostora određenog za glasanje ili, ako nakon glasanja u prostoru koji je za to namijenjen, javno pokaže glasački listić biračkom odboru tako da se vidi za koga je glasao, predsjednik biračkog odbora na osnovu prethodne odluke biračkog odbora, dužan je da u prisustvu biračkog odbora, nakon odvajanja kontrolnog kupona, takav glasački listić učini nevažećim na način što će ga precrtati, spakovati ga u poseban koverat i ubaciti ga u glasačku kutiju umjesto birača.

Po završenom glasanju, birački odbor pristupa utvrđivanju rezultata glasanja na biračkom mjestu. Potom, a Državna izborna komisija za izbor poslanika utvrđuje ukupan broj glasova koji je dobila svaka izborna lista i utvrđuje broj mandata koji pripada svakoj listi. Svakoj izbornoj listi pripada broj mandata srazmjeran broju dobijenih glasova, a u raspodjeli mandata učestvuju izborne liste koje su dobile najmanje 3% od ukupnog broja važećih glasova u izbornoj jedinici.

U slučaju nepravilnosti koje utiču na izborne rezultate, svi birači, kandidati i podnosioci izbornih lista mogu podnijeti prigovore i žalbe nadležnim izbornim komisijama i sudovima, a na odluke DIK-a može se izjaviti žalba Ustavnom sudu.

Predstojeći parlamentarni izbori su peti po redu nakon referenduma o nezavisnosti Crne Gore, ovog puta prijevremeni, pri čemu je odluka o raspisivanju izbora uslijedila nakon odluke o raspuštanju Skupštine.  Državnoj izbornoj komisiji za predstojeće parlamentarne izbore 11. juna 2023. godine predato je ukupno 15 izbornih lista, s obzirom na značajan broj predatih izbornih lista, ovog puta nas očekuje kompleksniji ali i dinamičniji izborni proces u odnosu na pređašnje.